Logo_Weba

AUTONOMNA REGIONALNA STRANKA
Hrvatskog primorja, Gorskog Kotara, otoka i Rijeke
51000 RIJEKA, Ciottina 19/II
Telefon: 051 323 753 Fax:051 323 754

e-mail: ars@ars.com .hr.           www.ars.com.hr
   
PROGRAMIPROGRAMIseparatorSTATUTseparatorFI2010
 

Aktualnosti

13. prosinca. 2011

ARS DOBRO PROCJENIO

9. studenoga. 2011

MRVLJENJE GLASOVA ŠTETNO

13.listopada . 2011

OKRUGLI STOL: SIGURNOST DJECE U ŠKOLI I IZVAN NJE

20.listopada . 2011

KANDIDATI KOALICIJE "ZNATI KAKO" LJUBE JURIČIĆA U IZBORNOJ KAMPANJI PROTIV RAZVOJA SVOJE ŽUPANIJE

01.listopada . 2011

OKRUGLI STOL: ZAŠTO JE RAD U HRVATSKOJ PRESKU

 

29. rujna. 2011

TRIBINA ZA NEODLUČNE

26. rujna. 2011

O ODLJEVU MOZGOVA I CIJENI RADA U HRVATSKOJ

25. svibnja. 2011

JAVNA TRIBINA O BRODOGRADNJI

25. svibnja. 2011

IVO JELUŠIĆ - KRALJEVICA O KOKING POSTROJENJU

 

UPALJEN PRVOMAJSKI KRES NA PEHLINU

14. svibnja. 2011

OKRUGLI STOL - ARS

14. travnja. 2011

PRESSICA OGRANKA PEHLIN - RIJEKA

02. travnja. 2011

RIJEKA - OKRUGLI STOL - GRAD I PODUZETNIŠTVO

25. ožujka. 2011

VIŠKOVO - OKRUGLI STOL

28. veljače. 2011

RIJEKA I RIJEČKI PRSTEN: NEISKORIŠTENA ŠANSA ZA RAZVOJ

18. studenoga. 2010

SOVJAK - EKOLOŠKA BOMBA

12. studenoga. 2010

JUSTITIA ET PAX / SANADEROVI GRIJESI

27. listopada. 2010

ARS PODRŽAO GRADONAČELNIKOVU INICIJATIVU ZA SPAS "3. MAJA"

13. listopada. 2010

IVO JELUŠIĆ: OPASNOST OD ININOG KOKING POSTROJENJA U URINJU

14. listopada. 2010

DJECA VIŠKOVA "HOĆE IĆI U VRTIĆ"

 

MERI DORIČIĆ-GROZDANIĆ (1929. - 2010.)

13. rujna. 2010

JAGODA ŠPALJ, ZELENA STRANKA

01. rujna. 2010

IVO JELUŠIĆ O EKO INCIDENTU U URINJU

30. lipnja. 2010

ARS I SDP: IZBORI ZA MO SRAMOTA ZA BAKAR

 

ARS ZA REFERENDUM SINDIKATA

 

ERNEST CUKROV KOMENTIRAO AKTUALNADOGAĐANJA

 

10. lipnja. 2010

ANALIZA REZULTATA IZBORA ZA VMO GRADA RIJEKE

26. svibnja. 2010

TRIBINA O TERITORIJALNOM USTROJU RH, CRIKVENICA

 

USPJEH ARS-a NA IZBORIMA ZA VMO OMIŠALJ

27. svibnja. 2010

CUKROV: PARTNERI TRAŽE REDEFINIRANJE PRIORITETA GRADSKE POLITIKE

25. svibnja. 2010

IZBORNA SKUPŠTINA ARS

26. svibnja. 2010

PRESSICA KOALICIJE, IZBORI MO 2010

24. svibnja. 2010

IZBORI ZA VMSO OPĆINE OMIŠALJ

-DAMIR VRANJIĆ - OMIŠALJ

-SAŠA ŠEKULJICA - NJIVICE

24. svibnja. 2010

PRESSICA: ARS I IZBORI ZA VMO GRADA RIJEKE

-DRENOVA

-GORNJA VEŽICA

-PEHLIN

19. svibnja. 2010

ČAVLE: RAJNA BROZNIĆ PREDSJEDNICA

13. svibnja. 2010

ODRZANA IZVJEŠTAJNO-RANDA SKUPŠTINA - VRBOVSKO

10. svibnja 2010

IZVJEŠTAJNO-RADNA SKUPŠTINA PODRUŽNICE CRIKVENICA

07. svibnja 2010

BAKAR: GORDANA GRUBIŠIĆ NOVA PREDSJEDNICA

06. svibnja 2010

ARS i PGS ODRŽALI ZAJEDNIČKU PRESSICU

22. travnja 2010.

OMIŠALJ: DAMIR VRANIĆ PONOVNO PREDSJEDNIK

28. travnja 2010

IZBORNA SKUPŠTINA ARS - PODRUŽNICE JELENJE

29. ožujka 2010.

JAGODA ŠPALJ NOVA PREDSJEDNICA RIJEČKOG ARS-A

23. ožujka 2010.

IZBORNA SKUPŠTINA ARS KRALJEVICE

 

IZBORNA SKUPŠTINA PODRUŽNICE ARS – KASTAV

02. veljače 2010.

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA ARS - PODRUŽNICE VIŠKOVO

20. siječnja 2010.

ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU

21. prosinca 2009.

ARS PODUPIRE IVU JOSIPOVIĆA

27. svibnja 2009.

ČELNICI PREDSTAVILI IZBORNE REZULTATE

 

LOKALNI IZBORI 2009.

 

Financijsko izvješće za 2009.

 

 

starije-vijesti

 

RIJEKA - OKRUGLI STOL - GRAD I PODUZETNIŠTVO

Okrugli stol „Grad i poduzetništvo“ u organizaciji Autonomne regionalne stranke - ARS okupio je  uz pročelnika za poduzetništvo Grada Rijeke, predstavnike udruženja obrtnika Rijeke, Bakra, Crikvenice, Gospodarske komore  PGŽ i članove brojnih političkih stranaka koji su iznijeli stavove i prijedloge s namjerom da se potakne javnost za uključivanjem i iznalaženjem optimalnih načina za određenje uloge grada prema poduzetništvu, uz isticanje primjera i iskustava suvremenih europskih gradova, isticanjem problema koje poduzetnicima uzrokuju uvjeti u državi, zakonska regulativa, složena i komplicirana procedura. Prisutni su ukazali na nedostatke u  koordinaciji politike poduzetništva i ostvarivanja društvenih ciljeva. Društveni subjekti koji ne funkcioniraju u ovom lancu poput sveučilišne zajednice, razvojnih agencija, poslovnih savjetnika i medija zakazuju kroz svoju pasivnost ili šutnju, a politička klima u državi, pa prema tome i u jedinicama lokalne samouprave sprječava realizaciju brojnih razvojnih projekata koji ostaju samo na papiru.

V.K.

Grad i poduzetništvo

Okrugli stol


Prema "Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi", koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 6. travnja 2001. godine
članak 5"Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.
Članak 19.Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnogznačaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: - Uređenje naselja i stanovanje, - Prostorno i urbanističko planiranje, - Komunalno gospodarstvo, - Brigu o djeci, - Socijalnu skrb, - Primarnu zdravstvenu zaštitu, - Odgoj i osnovno obrazovanje, - Kulturu, tjelesnu kulturu i šport, - Zaštitu potrošača, - Zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - Protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, Te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Gore navedeni članovi Zakona često se  citiraju od  strane zagovornika  obiju  oprečnih stajališta  o ulozi  grada prema  poduzetništvu.


Naš stav
Poduzetništvo se ne odvija u zrakopraznom prostoru,odvija se na tržištu, poduzetništvo kao praksa pokriva sve oblasti ljudske djelatnosti, ali se najčešće veže za područje gospodarstva. Grad može svojom politikom i regulativom poticati ili sputavati poduzetništvo.
Grad kao jedinica lokalne samouprave i kao organizacija prostora odgovoran je za stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva zahtjeva usklađenu gradsku politiku kojom se obuhvaćaju aktivnosti:- obrazovanja i znanosti - uklanjanje administrativnih prepreka - uklanjanje prevelike propisanosti - jačanje potpornih institucija poduzetništva- jačanje poslovne infrastrukture - jačanje regionalnog razvoja  podizanje konkurentnosti gospodarstva Grada;  povećanje fizičkog obima proizvodnje; - povećanje broja poduzetnika;  povećanje broja zaposlenih;  povezivanje gospodarskih subjekata;  stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja;
Koordinacija politike poduzetništva između svih nositelja  politike

Za poduzetništvo je potreban koordinirani pristup zbog njegove horizontalne naravi. Politika grada bi trebala obuhvatiti sve elemente koji imaju utjecaj  na poduzetništvo.  U okviru javnih vlasti, službe za koordinaciju mogu stvarati veze između različitih odjela, te regionalnih i lokalnih vlasti, kako bi se identificirali prioriteti i osigurao jedinstven pristup. Unutar  grada potrebno je  uskladiti  elemente od prostornog planiranja preko javnog prijevoza,kulturnih manifestacija do slobodnog vremena.

Nepostojanje  sustavnog odnosa javno-privatno-civilno
Gradskom politikom se može pridonijeti ekspanziji poduzetništva Potpora koju poduzetnički poduhvat prima iz svog okruženja od presudnog je značaja za pokretanje, preuzimanje, razvijanje i opstanak poduzeća.Da bi se pojedinci potaknuli na pokretanje poduzetničke aktivnosti potrebno im je približiti koncept "poduzetništva" na način da se istaknu njegovi privlačni elementi. Prateća okvirna potpora preduvjet  je za razvijanje poduzetničkih projekata u zdrava poduzeća. Gradska politika mora omogućavati razvijanje i rast poduzeća te ne smije ometati njihovo opravdano smanjivanje ili prestanak poslovanja.Poduzetnička aktivnost ovisi i o pozitivnom odnosu društva prema poduzetnicima. Poduzetnički uspjeh mora biti popraćen priznanjem a pečat neuspjeha mora biti umanjen.
Koordinirani pristup
U gradu treba provesti u praksu koordinirani pristup poduzetništvu, a isti obuhvaća interakciju između različitih gradskih odjela, javnih agencija i vlasnika poduzeća. Od presudne je važnosti obuhvatiti one djelatnosti koje su direktno uključene u provođenje politike razvoja grada.Grad i  regije se trebaju usaglasiti sa Ministarstvima oko zajedničkog djelovanja po ključnim pitanjima kao što su stimuliranje poduzetničkog duha u okviru visokog obrazovanja i poticanje razvoja integriranih usluga potpore.
Na koji način grad potiče rast broja  poduzetnika? Mikrokreditiranje-jamstveni fondovi
Poduzetnici početnici suočavaju se s poteškoćama kod osiguranja početnog kapitala i sredstava koja su potrebna za početnu fazu poslovanja. Ukoliko bi javni i privatni sektor zajednički preuzeli rizik, na lakši bi se način moglo doći do potrebnih inicijalnih sredstava. Uz bankarske kredite, poduzetnici početnici bi morali imati osiguran lakši pristup alternativnim izvorima sredstava. Osim rizičnog kapitala potrebno je istražiti i potencijale neformalnih investitora, tj. obitelji, prijatelja ili poslovnih anđela. Učinkovit način mobiliziranja ograničenog volumena javnih sredstava koji je potvrdio svoju uspješnost u jačanju potpore poduzetnicima početnicima je podjela rizika između banaka i investitora iz privatnog sektora i javnih financijskih institucija specijaliziranih za financiranje malog i srednjeg poduzetništva ili putem zajedničkih garantnih udruženja.
Poticanje kapaciteta i vještina
Obrazovanje i usavršavanje bi trebalo dodatno potaknuti poduzetničke aktivnosti putem jačanja pravog načina razmišljanja, svijesti o mogućnostima za ostvarenje karijere te vještina. Za osnivanje poduzeća potrebni su poticaj, kreativnost i ustrajnost, a za njegov postupni rast potrebne su upravljačke sposobnosti. Na sveučilištima se poduzetničko obrazovanje ne bi trebalo nuditi samo MBA studentima (Master of Business Administration – magistar poslovnog upravljanja) već bi trebalo biti na raspolaganju i studentima drugih područja. Primjerice, na tehničkim sveučilištima poduzetničko obrazovanje može doprinijeti usklađivanju poduzetničkog i tehnološkog potencijala.
Poslovna infrastruktura Inkubatori-poslovne zone-tehnološki parkovi-agencije
Poslovni inkubatori učinkovit su način pružanja potpore novim poduzetnicima. Poduzeća u inkubatoru imaju bolje šanse za opstanak od drugih poduzeća, a inkubatori su instrumenti kojima se uz prihvatljivu cijenu provode ciljevi javne politike.

Približavanje poduzetništva svim članovima društva
Potrebno je snažnije promovirati poduzetništvo uz stavljanje posebnog naglaska na žene i ostale slabije zastupljene skupine. Etničke manjine odlikuju se izuzetno dobrim poduzetničkim instinktom i još snažnijim potencijalom. No, izgleda da su postojeće službe koje pružaju poslovnu potporu podbacile kod uvažavanja njihovih specifičnih potreba. Poduzetnici koji dolaze iz redova etničkih manjina heterogena su skupina u smislu jezika, socijalnog i ekonomskog položaja te kulture, a to se ogleda i u prirodi njihovih poslovnih aktivnosti. Problemi s kojima se etnički poduzetnici suočavaju općenito su slični problemima s kojima se susreću svi poduzetnici, no čini se da se oni ispodprosječno koriste uslugama javnih službi za pružanje poslovne potpore i rjeđe se uključuju u poslovne organizacije.
Pomoć tvrtkama u korištenju znanja i međunarodnih mogućnosti- Gradovi prijatelji
Poduzetnici moraju usavršavati i razvijati svoje menadžerske vještine kako bi mogli pratiti tokove ekonomije koja se konstantno mijenja, ali dugo radno vrijeme većini otežava pohađanje tečajeva. Alternativna sredstva učenja, kao što su osposobljavanje menadžera na daljinu ili mentorske sheme, u kojima poduzetnici mogu učiti jedni od drugih, zaslužuju daljnju pažnju. ICT alate za učenje koji su prilagođeni potrebama MSP trebalo bi dalje razvijati kako bi se stimuliralo razumijevanje i korištenje takvih alata od strane poduzetnika. Kako bi se kompenzirao nedostatak osobne stručnosti u sve većem nizu vještina koje su potrebne za vođenje poduzeća, poduzetnici moraju imati pristup vrhunskoj poslovnoj potpori.
Intrapoduzetništvo i disperzija poslova  u gradu i za grad
Kako bi iskoristili prednosti unutrašnjeg tržišta grada i suprotstavili se izazovu snažnije konkurencije, poduzetnike bi trebalo poticati na inovacije i internacionalizaciju.Grad  bi trebao osigurati transparentnost i  disperziju kao i  sustavnost u  svojim planovima razvoja.Pravodobno informiranje o razvojnim projektima omogučilo bi poduzetnicima adekvatno planiranje i  investicije u razvoj.

 

 U susret poduzetničkom društvu Pozitivniji stavovi prema poduzetništvu
Izgradnja poduzetničkog društva uključuje svaku osobu. Stavovi prema poduzetničkoj inicijativi, te neuspjehu, moraju biti pozitivniji. Kako bi se to postiglo, od presudne su važnosti oni o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici.Pozitivni stavovi prema poduzetništvu posebno su važni među onima o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici, kao što su škole, sveučilišta, ulagači, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije, poslovni savjetnici i mediji. Jedan od načina poticanja takvih pozitivnih stavova je davanje modela uloga putem “izlaganja” priča o uspjehu.
Uloga poduzetništva u ostvarivanju društvenih ciljeva - mješoviti kapital u gradskim poduzećima
Socijalna ekonomija i društvena poduzeća primjenjuju poslovna načela i učinkovitost za ostvarivanje socijalnih i društvenih ciljeva. Takva poduzeća se suočavaju s posebnim izazovima u pristupu sredstvima financiranja, izobrazbi menadžmenta i savjetovanju.Socijalna ekonomija sastoji se od poduzeća, uključujući zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade, čiji je primarni cilj pružanje usluga njihovim članovima ili široj zajednici. Poduzeća socijalne ekonomije, koja obuhvaćaju gotovo 8% radnih mjesta u privatnom sektoru u Europi, često mogu opstati i pružati kvalitetne usluge u okolnostima koje bi tvrtke "koje pokreću ulagači" smatrale manje privlačnima. Mnoge lokalne vlasti pokušale su kombinirati pozitivne aspekte privatnog i javnog sektora kako bi povećale učinkovitost u javnim službama.